Glavna tema bila je manipulacija u svakodnevnom životu, u porodičnom, partnerskom i poslovnom kontekstu. Predavači su kroz razne primere bliže objasnili osobine manipulatora i situacije u kojima se možemo naći sa jednim ili više manipulatora, kao i savete u vezi sa tim kako se na miran način odbraniti od njih.
Prof. dr Jelisaveta Todorović kazala je da je za manipulatora karakteristično glumljenje žrtve, ucenjivanje, preuveličavanje sopstvenih usluga, izvrtanje činjenica, prebacivanje krivice i dodeljivanje lažnih komplimenata. Roditelji svojim vaspitnim postupcima i međusobnim odnosima najčešće podstiču razvoj manipulativnih ličnosti, rekla je prof. dr Todorović i dodala da je normalno da ponekad roditelj izmanipuliše svoje dete da bi ono bilo naprednije u školi, kao što se dešava i da izreknemo neku laž da bismo u svom životu zadržali osobu koju volimo. Međutim, kako navodi, od toga treba razlikovati konstantnu neiskrenost kod pravih manipulatora. Ako smo dovoljno intuitivni i autentični, lakše ćemo prepoznati istinskog manipulatora, ali ako smo i sami odrastali uz neku vrstu roditeljske manipulacije i sami se odrekli nekih autentičnih osobina, veće su šanse da nas zavede manipulator, zaključila je prof. dr Todorović.
Seminar Igre uma − manipulacija i obmana kroz životne uloge; Foto: Jelena Ilić
Prisutni su imali priliku da čuju nešto više i o poremećajima ličnosti kod manipulatora, kao što su narcistički poremećaj koji se zasniva na zanemarivanju tuđih osećanja. Predavači su govorili i o graničnim poremećajima koje karakteriše stalna nestabilnost, a takve osobe sklone su suicidu, kao i o antisocijalnim poremećajima. Osobe koje imaju neki antisocijalni poremećaj uživaju u dobrom provodu i stalno traže uzbuđenja.
Psihoterapeut Maja Delibašić osvrnula se na partnerski kontekst manipulacije, s obzirom na to da je, kako navodi, radila sa osobama koje su preživele manipulaciju, odnosno sa onima koji su posle manipulacije ostali u jako lošem stanju. Partner koji je manipulator obično ima duboko nesvestan egzistencionalni, socijalni i intelektualni subjektivni osećaj nemoći koji kompenzuje time što izmanipuliše drugog partnera da radi ono što on hoće i time što demonstrira moć, objasnila je ona i dodala da je imala iskustva sa ženama koje su dolazile devastirane, sa urušenim idenitetom zbog manipulativnih partnera koji su ih navodili da preispitaju svoju normalnost. Govorila sam im da pri bilo kakvoj uceni, odnosno onda kada treba da biraju između nekih opcija koje im je ponudio manipulator, imaju pravo na izbor i pravo da ne izaberu nijednu opciju, što odbacuje svaki pokušaj manipulatora da ima nadmoć nad njima.
Seminar Igre uma − manipulacija i obmana kroz životne uloge; Foto: Jelena Ilić
Završno predavanje na seminaru, o marketinškoj, poslovnoj i javnoj manipulaciji, održao je prof. dr Vladimir Hedrih, koji smatra da mnoge marketinške manipulacije sa lakoćom ostanu neprimećene. On je kao primer naveo preporučivanje nekog proizvoda ili brenda preuveličavanjem natpisa, recimo: Najbolji ćevapi u gradu. Proširena realnost je kada pripisujemo neka izmišljena svojstva nekim stvarima, kazao je prof. dr Hedrih i dodao da kupci mogu preceniti neki proizvod ili brend zbog toga što ga poseduje neka važna i popularna ličnost.
Događaj je organizovalo Psihološko savetovalište za studente Studentskog kulturnog centra, u saradnji sa Savezom studenata Univerziteta u Nišu.